Nazad
Print

POLjOPRIVREDA, RIBARSTVO , PREHRAMBENA I DUVANSKA INDUSTRIJA 


         Republika Srpska raspolaže sa 1.241.000,0 ha poljoprivrednog zemljišta (51,4% u BiH) i 908.000,0 ha obradivog zemljišta (57,3% u BiH), od čega su oranice i bašte 590.000 ha (60,5% u BiH).
U privrednom razvoju Republike Srpske, poljoprivreda učestvuje sa 15% u BDP i zauzima vodeće mjesto ispred svih sektora privrede.
Poljoprivrednom proizvodnjom i uslugama u poljoprivredi bavi se : 350 firmi (preduzeća i zadruga) sa 4.800 zaposlenih i 221.000 domaćinstava u kojima živi oko 800.000 stanovnika (57,1% ukupnog broja).
Obzirom da bez državnih subvencija ni jedna poljoprivreda ne bi mogla biti efikasna, u Republici Srpskoj se svake godine sve više izdvaja za subvencije : od 1998 god. do 2005 god. subvencije su povećane  6 puta, što ipak nije dovoljno jer su subvencije znatno manje nego u zemljama u okruženju i EU.
Značaj poljoprivrede za razvoj Republike Srpske potvrđuje i donošenje Strategije srednjoročnog razvoja poljoprivrede i sela, u kojoj je planirano povećanje procenta izdvajanja iz budžeta : sa 4% do 2005 god.  na 6-8% do 2015. godine .
Najzastupljenije grane privređivanja su : ratarstvo (proizvodnja kukuruza i pšenice), stočarstvo (živinarstvo, svinjarstvo, govedarstvo, ovčarstvo i pčelarstvo), voćarstvo (šljive, jabuke i kruške) i povrtlarstvo (krompir, kupus, paradajz, paprika, krastavci i dr.).
Uzgoj ribe organizovan je u 8 šaranskih ribnjaka na površini od 37.800 kv.m. i 6 pastrmskih ribnjaka na površini 2.800 kv.m. . Godišnja proizvodnja konzumne ribe je oko   3.400,0 tona  od čega je 1.800,0 tona šaranske ribe , 1.300,0 tona pastrmke i 300 tona ostale ribe.
Raspoložive slivne površine (60% slivnih površina rijeka : Une, Vrbas, Ukrine i Bosne i 40% slivnih površina rijeke Drine, nalazi se u RS), akumulacija slivova , planinski karakter i nizak stepen zagađenosti rijeka, omogućavaju brz razvoj proizvodnje kvalitetne i ekološki zdrave konzumne ribe i riblje mlađi.

Prednosti razvoja :

         - raspoloživost poljoprivrednih površina,  prema kojima RS spada u sami vrh Evropskih zemalja ( 0,92 ha po stanovniku),
         - različitost geografskih i klimatskih reona : ravničarski, brdski, brdsko planinski,     planinski i mediteranski,

  1. postojanje geotermalnih voda na preko 50% poljoprivrednih površina,
  2. povoljna vlasnička struktura zemljišnih površina s tendencijom porasta u individualnim gazdinstvima,
  3. nizak nivo zagađenja zemljišta i voda tj. velike šanse u proizvodnji zdravstveno sigurne hrane,
  4. znatno manja ulaganja po radnom mjestu u poljoprivredi u odnosu na druge grane privrede,

         - blizina i raspoloživost kvalitetnih sirovina domaćeg porijekla za prehrambenu industriju i
         - postojanje sve većeg broja firmi s uvednim sistemima kvaliteta : ISO  9001:2000 i HACCP sistem kvaliteta,
Ograničavajući faktori razvoja :
- male parcele i usitnjena poljoprivredna gazdinstva,
- velika zavisnost poljoprivredne proizvodnje od prirodnih uticaja : suše,
poplave i grad
         - negativno djelovanje liberalizacije tržišta  stvaranjem nelojalne konkurencije    firmi iz inostranstva čija je proizvodnja  znatno više subvencionirana, odnosno repromaterijali su znatno jeftiniji,
      -  nizak nivo specijalizacije poljoprivrednih proizvođača,
      -  nepovoljni bankarski krediti,
      -  nepostojanje marketinški-informacionog sistema i nestabilnost tržišta
poljoprivrednih proizvoda,
              -  nedovoljno poslovno povezivanje poljoprivrede s prerađivačkim kapacitetima,
            - nekvalitetna normativna regulativa i nepostojanje međunarodno priznatih akreditovanih institucija kontrole kvaliteta proizvoda životinjskog porijekla za izvoz

Pravci razvoja :
       - povrtlarstvo : podizanje plastenika i staklenika za rano povrće za konzum i za preradu, pre svega koristeći geotermalne vode (paprika, paradajz, kupus, krastavci , krompir i luk),
       - voćarstvo : jagodasto voće (jagode, maline i kupine) i koštičavo voće : (šljive, višnje, breskve), jabučasto voće ( jabuke i kruške) i jezgrasto voće (lješnjaci i orasi),
- vinogradarstvo,
- ljekovito i aromatično bilje i industrijsko bilje (soja, uljana repica i duvan),
- uzgoj stoke za tov, proizvodnju mlijeka i priplod – reprocentri (svinje, goveda, ovce i živina),
- pčelarstvo ,
- ribarstvo : proizvodnja kvalitetne i ekološki zdrave konzumne ribe i riblje mlađi.
        - prerada voća i povrća : osposobljavanje postojećih kapaciteta za proizvodnju tzv. kiselog i slatko programa za koje postoji kvalitetna sirovinska osnova (PI „Sava“-Bijeljina i „Hranaprodukt“- Šamac), podizanje sušara za šljive (manjih kapaciteta koji će biti dislocirani ali i tehničko-tehnološki i marketinški povezani-jedinstveni) i podizanje hladnjača,
 - proizvodnja i prerada mlijeka : uvođenje šireg asortimana proizvoda viših faza obrade u postojećim kapacitetima, te podizanje novih kapaciteta – samostalnih ili koji će biti naslonjeni na postojeće kapacitete,
- proizvodnja i prerada mesa: veća zastupljenost proizvoda viših faza obrade, naročito živinskog porijekla,
Razvoj u svakoj grani privređivanja treba zasnivati na uvođenju u proizvodnju zdravstveno sigurne hrane, proizvoda s geografskim porijeklom i stvaranje brendova zasnovanih na tradicionalnoj proizvodnji i geografskom porijeklu proizvoda.

POLjOPRIVREDNE POVRŠINE PO KATEGORIJAMA KORIŠĆENjA U R.S. I BiH

                  u hiljadama ha

 

ukupno
poljop
površ

OBRADIVE POVRŠINE

pašnj-
aci

ribnj
aci

trstici
i bare

oranice
i bašte

voćnja
ci

vinog
radi

livade

ukupno

R.S. 2000.

1.299

616

54

0,7

238

908

386

4

0,8

BiH 1990.

2.525

1.018

93

6

468

1.585

932

4

4

R.S. / BiH

51,4

60,5

58,1

11,7

50,8

57,3

41,4

100,0

20,0

 

 

 

PROIZVODNjA NAJZNAČAJNIJIH  PROIZVODA U RATARSTVU I POVRTLARSTVU
                                                                                                                         hilj.tona  

 

1990

2002

2003

2004

2005

2006

2007

Kukuruz

490,0

670,0

390,0

752,0

758,0

740,1

434,6

Pšenica

302,0

188,0

101,0

243,0

174,0

153,9

172,6

Zob

-

49,0

33,0

48,0

30,0

32,8

29,9

Ječam

30,0

34,0

18,0

37,0

29,0

37,5

35,4

Krompir

151,0

174,0

123,0

232,0

208,0

178,3

165,4

Kupus i kelj

-

34,0

26,0

36,0

34,0

40,6

 

Paradajz

-

23,0

18,0

25,0

15,0

24,8

 

Paprika

-

20,0

18,0

38,0

22,0

28,8

 

BROJNO STANjE STOKE
              hilj.grla

 

1991

2004

2005

2006

2007

konji

38,6

16,2

16,1

15,9

15,5

goveda

355,5

212,4

220,1

275,6

235,5

ovce

694,2

384,4

395,5

460,6

481,3

svinje

459,3

493,0

533,9

595,9

416,2

živina u mil.kom.

4,7

4,6

5,6

7,3

8,2

koš. pčela u hilj.

-

90,7

99,7

113,4

133,7

 

 

 

 

PROIZVODNjA  PROIZVODA ŽIVOTINjSKOG PORIJEKLA

 

1991

2004

2005

2006

2007

sirovo kravlje
 mleko , mil.lit.

356,0

273,9

310,6

340,8

401,1

riba, hilj. t.

4,0

2,2

3,2

3,5

3,4

jaja, mil. kom.

182,7

263,9

304,0

311,0

468,0

med, hilj. t.

0,3

1,0

1,2

1,4

1,9

 

 

 

PROIZVODNjA PREHRAMBENIH PROIZVODA


grupe proizvoda

j.m.

2000

2003

2004

2005

2006

2007

svježe meso

hilj.t

2,9

3,3

2,4

4,1

4,2

 

mesne prerađ.

hilj.t

1,3

2,3

2,0

1,8

2,8

 

mlijeko

mil.l.

7

43

54

75

79,3

 

mlječne prerađ.

hilj.t

4,9

8,8

9,5

10,9

14,1

 

pšenično brašno

hilj.t

80,

42,4

42,3

46,7

83,9

 

konditorski pro.

hilj.t

1,5

5,4

7,5

7,4

10,6

 

tjestenine

hilj.t

1,3

2,4

2,3

1,6

1,9

 

voćne prerađ.

hilj.t

14,6

19,8

23,9

23,9

21,1

 

mineralna voda

mil. l.

16

32

30

23

43,0

 

osvjež. bezal. p.

mil. l.

10

11

10

7

9,0

 

pivo

mil. l.

68

66

35

35

28,5

 

flaš.prir. vina

hl

1.109

1.058

779

573

339,0

 

žestoka alko. p.

hl

1.217

574

457

340

940,0

 

stočna hrana

hilj. t

35

58

78

99

139,0

 

SPOLjNOTRGOVINSKI PROMET AGROINDUSTRIJSKIH PROIZVODA
                                                                                       mil. KM

 

2001

2003

2005

2006

2007

IZVOZ

40,0

      43,5

     97,7

109,8

135,6

UVOZ

    430,2

538,8

 556,8

577,2

650,2

DEFICIT

    390,2

495,3

  459,1

467,4

514,6

IZVOZ / UVOZ

9,3

8,1

17,5

19,0

20,9

 

 

Izvori podataka: Statis. god.BiH 1991 god., Republički zavod za statistiku RS, Republička uprava carina RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Uprava za indirektno oporezivanje BiH

Najznačajnije firme prema ukupnom prihodu u 2007 godini :
U poljoprivredi  :
          1. FARMALAND  a.d., Nova Topola,
          2. AGREKS  d.o.o., Donji Žabar,
          3. AGROUNIJA d.o.o., Srbac,
          4. SEMBERIJA PD a.d., Bijeljina,
          5. GOLD MG  d.o.o., Donji Žabar,
U ribarstvu :

  1. TROPIK RIBARSTVO d.o.o. , Banja Luka ,
  2. SANIČANI, a.d. , Prijedor

U prehrambenoj industriji :

  1. MLIJEKOPRODUKT, d.o.o , Kozarska Dubica,
  2. VITAMINKA, a.d. , Banja Luka,
  3. MARBO, d.o.o., Laktaši,
  4. SPEKTAR DRINK d.o.o., Bijeljina,

     5. VITINKA, a.d., Zvornik

NAJZNAČAJNIJE PRIVREDNE MANIFESTACIJE U R.S.

MEĐUNARODNI SAJAM HRANE, PIĆA I OPREME „HIPO“ BANJA LUKA, FEBRUAR,

MEĐUNARODNI SAJAM POLJOPRIVREDE, PREHRAMBENE INDUSTRIJE I TURIZMA “DANI MALINE”, BRATUNAC, JUNI

MEĐUNARODNI SAJAM POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE „AGROS“, BANJA LUKA, SEPTEMBAR

MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJAM “ INTERAGRO”, BIJELJINA , SEPTEMBAR

MEĐUNARODNI SAJAM MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA, PREDUZETNIŠTVA I FIRMI U OSNIVANJU “DOBOJ EXPO”, DOBOJ, OKTOBAR