POLjOPRIVREDA, RIBARSTVO , PREHRAMBENA I DUVANSKA INDUSTRIJA
Republika Srpska raspolaže sa 1.241.000,0 ha poljoprivrednog zemljišta (51,4% u BiH) i 908.000,0 ha obradivog zemljišta (57,3% u BiH), od čega su oranice i bašte 590.000 ha (60,5% u BiH).
U privrednom razvoju Republike Srpske, poljoprivreda učestvuje sa 15% u BDP i zauzima vodeće mjesto ispred svih sektora privrede.
Poljoprivrednom proizvodnjom i uslugama u poljoprivredi bavi se : 350 firmi (preduzeća i zadruga) sa 4.800 zaposlenih i 221.000 domaćinstava u kojima živi oko 800.000 stanovnika (57,1% ukupnog broja).
Obzirom da bez državnih subvencija ni jedna poljoprivreda ne bi mogla biti efikasna, u Republici Srpskoj se svake godine sve više izdvaja za subvencije : od 1998 god. do 2005 god. subvencije su povećane 6 puta, što ipak nije dovoljno jer su subvencije znatno manje nego u zemljama u okruženju i EU.
Značaj poljoprivrede za razvoj Republike Srpske potvrđuje i donošenje Strategije srednjoročnog razvoja poljoprivrede i sela, u kojoj je planirano povećanje procenta izdvajanja iz budžeta : sa 4% do 2005 god. na 6-8% do 2015. godine .
Najzastupljenije grane privređivanja su : ratarstvo (proizvodnja kukuruza i pšenice), stočarstvo (živinarstvo, svinjarstvo, govedarstvo, ovčarstvo i pčelarstvo), voćarstvo (šljive, jabuke i kruške) i povrtlarstvo (krompir, kupus, paradajz, paprika, krastavci i dr.).
Uzgoj ribe organizovan je u 8 šaranskih ribnjaka na površini od 37.800 kv.m. i 6 pastrmskih ribnjaka na površini 2.800 kv.m. . Godišnja proizvodnja konzumne ribe je oko 3.400,0 tona od čega je 1.800,0 tona šaranske ribe , 1.300,0 tona pastrmke i 300 tona ostale ribe.
Raspoložive slivne površine (60% slivnih površina rijeka : Une, Vrbas, Ukrine i Bosne i 40% slivnih površina rijeke Drine, nalazi se u RS), akumulacija slivova , planinski karakter i nizak stepen zagađenosti rijeka, omogućavaju brz razvoj proizvodnje kvalitetne i ekološki zdrave konzumne ribe i riblje mlađi.
Prednosti razvoja :
- raspoloživost poljoprivrednih površina, prema kojima RS spada u sami vrh Evropskih zemalja ( 0,92 ha po stanovniku),
- različitost geografskih i klimatskih reona : ravničarski, brdski, brdsko planinski, planinski i mediteranski,
- postojanje geotermalnih voda na preko 50% poljoprivrednih površina,
- povoljna vlasnička struktura zemljišnih površina s tendencijom porasta u individualnim gazdinstvima,
- nizak nivo zagađenja zemljišta i voda tj. velike šanse u proizvodnji zdravstveno sigurne hrane,
- znatno manja ulaganja po radnom mjestu u poljoprivredi u odnosu na druge grane privrede,
- blizina i raspoloživost kvalitetnih sirovina domaćeg porijekla za prehrambenu industriju i
- postojanje sve većeg broja firmi s uvednim sistemima kvaliteta : ISO 9001:2000 i HACCP sistem kvaliteta,
Ograničavajući faktori razvoja :
- male parcele i usitnjena poljoprivredna gazdinstva,
- velika zavisnost poljoprivredne proizvodnje od prirodnih uticaja : suše,
poplave i grad
- negativno djelovanje liberalizacije tržišta stvaranjem nelojalne konkurencije firmi iz inostranstva čija je proizvodnja znatno više subvencionirana, odnosno repromaterijali su znatno jeftiniji,
- nizak nivo specijalizacije poljoprivrednih proizvođača,
- nepovoljni bankarski krediti,
- nepostojanje marketinški-informacionog sistema i nestabilnost tržišta
poljoprivrednih proizvoda,
- nedovoljno poslovno povezivanje poljoprivrede s prerađivačkim kapacitetima,
- nekvalitetna normativna regulativa i nepostojanje međunarodno priznatih akreditovanih institucija kontrole kvaliteta proizvoda životinjskog porijekla za izvoz
Pravci razvoja :
- povrtlarstvo : podizanje plastenika i staklenika za rano povrće za konzum i za preradu, pre svega koristeći geotermalne vode (paprika, paradajz, kupus, krastavci , krompir i luk),
- voćarstvo : jagodasto voće (jagode, maline i kupine) i koštičavo voće : (šljive, višnje, breskve), jabučasto voće ( jabuke i kruške) i jezgrasto voće (lješnjaci i orasi),
- vinogradarstvo,
- ljekovito i aromatično bilje i industrijsko bilje (soja, uljana repica i duvan),
- uzgoj stoke za tov, proizvodnju mlijeka i priplod – reprocentri (svinje, goveda, ovce i živina),
- pčelarstvo ,
- ribarstvo : proizvodnja kvalitetne i ekološki zdrave konzumne ribe i riblje mlađi.
- prerada voća i povrća : osposobljavanje postojećih kapaciteta za proizvodnju tzv. kiselog i slatko programa za koje postoji kvalitetna sirovinska osnova (PI „Sava“-Bijeljina i „Hranaprodukt“- Šamac), podizanje sušara za šljive (manjih kapaciteta koji će biti dislocirani ali i tehničko-tehnološki i marketinški povezani-jedinstveni) i podizanje hladnjača,
- proizvodnja i prerada mlijeka : uvođenje šireg asortimana proizvoda viših faza obrade u postojećim kapacitetima, te podizanje novih kapaciteta – samostalnih ili koji će biti naslonjeni na postojeće kapacitete,
- proizvodnja i prerada mesa: veća zastupljenost proizvoda viših faza obrade, naročito živinskog porijekla,
Razvoj u svakoj grani privređivanja treba zasnivati na uvođenju u proizvodnju zdravstveno sigurne hrane, proizvoda s geografskim porijeklom i stvaranje brendova zasnovanih na tradicionalnoj proizvodnji i geografskom porijeklu proizvoda.
POLjOPRIVREDNE POVRŠINE PO KATEGORIJAMA KORIŠĆENjA U R.S. I BiH
u hiljadama ha
|
|
ukupno
poljop
površ
|
OBRADIVE POVRŠINE
|
pašnj-
aci
|
ribnj
aci
|
trstici
i bare
|
|
oranice
i bašte
|
voćnja
ci
|
vinog
radi
|
livade
|
ukupno
|
|
R.S. 2000.
|
1.299
|
616
|
54
|
0,7
|
238
|
908
|
386
|
4
|
0,8
|
|
BiH 1990.
|
2.525
|
1.018
|
93
|
6
|
468
|
1.585
|
932
|
4
|
4
|
|
R.S. / BiH
|
51,4
|
60,5
|
58,1
|
11,7
|
50,8
|
57,3
|
41,4
|
100,0
|
20,0
|
PROIZVODNjA NAJZNAČAJNIJIH PROIZVODA U RATARSTVU I POVRTLARSTVU
hilj.tona
|
|
1990
|
2002
|
2003
|
2004
|
2005
|
2006
|
2007
|
|
Kukuruz
|
490,0
|
670,0
|
390,0
|
752,0
|
758,0
|
740,1
|
434,6
|
|
Pšenica
|
302,0
|
188,0
|
101,0
|
243,0
|
174,0
|
153,9
|
172,6
|
|
Zob
|
-
|
49,0
|
33,0
|
48,0
|
30,0
|
32,8
|
29,9
|
|
Ječam
|
30,0
|
34,0
|
18,0
|
37,0
|
29,0
|
37,5
|
35,4
|
|
Krompir
|
151,0
|
174,0
|
123,0
|
232,0
|
208,0
|
178,3
|
165,4
|
|
Kupus i kelj
|
-
|
34,0
|
26,0
|
36,0
|
34,0
|
40,6
|
|
|
Paradajz
|
-
|
23,0
|
18,0
|
25,0
|
15,0
|
24,8
|
|
|
Paprika
|
-
|
20,0
|
18,0
|
38,0
|
22,0
|
28,8
|
|
BROJNO STANjE STOKE
hilj.grla
|
|
1991
|
2004
|
2005
|
2006
|
2007
|
|
konji
|
38,6
|
16,2
|
16,1
|
15,9
|
15,5
|
|
goveda
|
355,5
|
212,4
|
220,1
|
275,6
|
235,5
|
|
ovce
|
694,2
|
384,4
|
395,5
|
460,6
|
481,3
|
|
svinje
|
459,3
|
493,0
|
533,9
|
595,9
|
416,2
|
|
živina u mil.kom.
|
4,7
|
4,6
|
5,6
|
7,3
|
8,2
|
|
koš. pčela u hilj.
|
-
|
90,7
|
99,7
|
113,4
|
133,7
|
PROIZVODNjA PROIZVODA ŽIVOTINjSKOG PORIJEKLA
|
|
1991
|
2004
|
2005
|
2006
|
2007
|
|
sirovo kravlje
mleko , mil.lit.
|
356,0
|
273,9
|
310,6
|
340,8
|
401,1
|
|
riba, hilj. t.
|
4,0
|
2,2
|
3,2
|
3,5
|
3,4
|
|
jaja, mil. kom.
|
182,7
|
263,9
|
304,0
|
311,0
|
468,0
|
|
med, hilj. t.
|
0,3
|
1,0
|
1,2
|
1,4
|
1,9
|
PROIZVODNjA PREHRAMBENIH PROIZVODA
grupe proizvoda |
j.m.
|
2000
|
2003
|
2004
|
2005
|
2006
|
2007
|
|
svježe meso
|
hilj.t
|
2,9
|
3,3
|
2,4
|
4,1
|
4,2
|
|
|
mesne prerađ.
|
hilj.t
|
1,3
|
2,3
|
2,0
|
1,8
|
2,8
|
|
|
mlijeko
|
mil.l.
|
7
|
43
|
54
|
75
|
79,3
|
|
|
mlječne prerađ.
|
hilj.t
|
4,9
|
8,8
|
9,5
|
10,9
|
14,1
|
|
|
pšenično brašno
|
hilj.t
|
80,
|
42,4
|
42,3
|
46,7
|
83,9
|
|
|
konditorski pro.
|
hilj.t
|
1,5
|
5,4
|
7,5
|
7,4
|
10,6
|
|
|
tjestenine
|
hilj.t
|
1,3
|
2,4
|
2,3
|
1,6
|
1,9
|
|
|
voćne prerađ.
|
hilj.t
|
14,6
|
19,8
|
23,9
|
23,9
|
21,1
|
|
|
mineralna voda
|
mil. l.
|
16
|
32
|
30
|
23
|
43,0
|
|
|
osvjež. bezal. p.
|
mil. l.
|
10
|
11
|
10
|
7
|
9,0
|
|
|
pivo
|
mil. l.
|
68
|
66
|
35
|
35
|
28,5
|
|
|
flaš.prir. vina
|
hl
|
1.109
|
1.058
|
779
|
573
|
339,0
|
|
|
žestoka alko. p.
|
hl
|
1.217
|
574
|
457
|
340
|
940,0
|
|
|
stočna hrana
|
hilj. t
|
35
|
58
|
78
|
99
|
139,0
|
|
SPOLjNOTRGOVINSKI PROMET AGROINDUSTRIJSKIH PROIZVODA
mil. KM
|
|
2001
|
2003
|
2005
|
2006
|
2007
|
|
IZVOZ
|
40,0
|
43,5
|
97,7
|
109,8
|
135,6
|
|
UVOZ
|
430,2
|
538,8
|
556,8
|
577,2
|
650,2
|
|
DEFICIT
|
390,2
|
495,3
|
459,1
|
467,4
|
514,6
|
|
IZVOZ / UVOZ
|
9,3
|
8,1
|
17,5
|
19,0
|
20,9
|
Izvori podataka: Statis. god.BiH 1991 god., Republički zavod za statistiku RS, Republička uprava carina RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Najznačajnije firme prema ukupnom prihodu u 2007 godini :
U poljoprivredi :
1. FARMALAND a.d., Nova Topola,
2. AGREKS d.o.o., Donji Žabar,
3. AGROUNIJA d.o.o., Srbac,
4. SEMBERIJA PD a.d., Bijeljina,
5. GOLD MG d.o.o., Donji Žabar,
U ribarstvu :
- TROPIK RIBARSTVO d.o.o. , Banja Luka ,
- SANIČANI, a.d. , Prijedor
U prehrambenoj industriji :
- MLIJEKOPRODUKT, d.o.o , Kozarska Dubica,
- VITAMINKA, a.d. , Banja Luka,
- MARBO, d.o.o., Laktaši,
- SPEKTAR DRINK d.o.o., Bijeljina,
5. VITINKA, a.d., Zvornik
NAJZNAČAJNIJE PRIVREDNE MANIFESTACIJE U R.S.
MEĐUNARODNI SAJAM HRANE, PIĆA I OPREME „HIPO“ BANJA LUKA, FEBRUAR,
MEĐUNARODNI SAJAM POLJOPRIVREDE, PREHRAMBENE INDUSTRIJE I TURIZMA “DANI MALINE”, BRATUNAC, JUNI
MEĐUNARODNI SAJAM POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE „AGROS“, BANJA LUKA, SEPTEMBAR
MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJAM “ INTERAGRO”, BIJELJINA , SEPTEMBAR
MEĐUNARODNI SAJAM MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA, PREDUZETNIŠTVA I FIRMI U OSNIVANJU “DOBOJ EXPO”, DOBOJ, OKTOBAR
|